GDPR – VIDEO NADZOR

Novosti koje donose GDPR i Zakon o provedbi opće uredbe za zaštitu podataka odnose se i na video nadzor.
Video nadzor može se postaviti jedino u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem video nadzora.

Zakonom je propisano da se podaci, odnosno videozapisi mogu čuvati najviše 6 mjeseci od prikupljanja što znači da je potrebno podatke izbrisati nakon proteka 6 mjeseci ili nakon kraćeg vremena ukoliko voditelj obrade (primjerice, poduzeće ili obrt) tako definiraju u svojim internim aktima.

Naravno, snimke se mogu i dulje čuvati ukoliko se vodi sudski proces i potrebne su u svrhu provođenja dokaznog postupka.

Pristup videozapisima mogu imati samo osobe koje je voditelj obrade ovlastio i ne smije se dogoditi da netko treći ima uvid u takve podatke. U ovom kontekstu potrebno je naglasiti da sustav video nadzora mora imati uspostavljen automatizirani zapis za evidentiranje pristupa snimkama video nadzora.

Ta evidencija mora sadržavati vrijeme i mjesto pristupa te oznaku osoba koje su izvršile pristup podacima prikupljenim putem video nadzora. Ova odredba je u skladu s načelom transparentnosti prikupljanja podataka koje je temelj GDPR-a. Važno je reći da se ova obveza odnosi na voditelje obrade i na izvršitelje obrade osobnih podataka.

Potrebno je istaknuti i da mjesto koje je pokriveno video nadzorom mora biti adekvatno označeno. Ova odredba je pojačana u odnosu na dosadašnju praksu i sada je u Zakonu o provedbi uredbe o zaštiti podataka jasno navedeno da se moraju dati sve relevantne informacije koje propisuje GDPR u članku 13, a posebno mora biti slika uz tekst s podacima o tome da je prostor pod video nadzorom, navedeni podaci o voditelju obrade te podaci za kontakt putem kojih pojedinac može ostvariti svoja prava.

Važno je naglasiti da su zakonski propisane upravne novčane kazne u iznosu do 50.000 kuna u slučaju nepridržavanja opisanih postupaka obrade osobnih podataka.

IZVOD IZ ZAKONA O PROVEDBI OPĆE UREDBE O ZAŠTITI PODATAKA OD 03.05.2018. GODINE

Obrada osobnih podataka putem videonadzora
Članak 25.
(1) Videonadzor u smislu odredbi ovoga Zakona odnosi se na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane.
(2) Ako drugim zakonom nije drugačije određeno, na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
Članak 26.
(1) Obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora.
(2) Videonadzorom mogu biti obuhvaćene prostorije, dijelovi prostorija, vanjska površina objekta, kao i unutarnji prostor u sredstvima javnog prometa, a čiji je nadzor nužan radi postizanja svrhe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 27.
(1) Voditelj obrade ili izvršitelj obrade dužan je označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati sve relevantne informacije sukladno odredbi članka 13. Opće uredbe o zaštiti podataka, a posebno jednostavnu i lako razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije:
– da je prostor pod videonadzorom
– podatke o voditelju obrade
– podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.
Članak 28.
(1) Pravo pristupa osobnim podacima prikupljenim putem videonadzora ima odgovorna osoba voditelja obrade odnosno izvršitelja obrade i/ili osoba koju on ovlasti.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju koristiti snimke iz sustava videonadzora suprotno svrsi utvrđenoj u članku 26. stavku 1. ovoga Zakona.
(3) Sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba.
(4) Voditelj obrade i izvršitelj obrade dužni su uspostaviti automatizirani sustav zapisa za evidentiranje pristupa snimkama videonadzora koji će sadržavati vrijeme i mjesto pristupa, kao i oznaku osoba koje su izvršile pristup podacima prikupljenim putem videonadzora.
(5) Pristup podacima iz stavka 1. ovoga članka imaju nadležna državna tijela u okviru obavljanja poslova iz svojeg zakonom utvrđenog djelokruga.
Članak 29.
Snimke dobivene putem videonadzora mogu se čuvati najviše šest mjeseci, osim ako je drugim zakonom propisan duži rok čuvanja ili ako su dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku.

Videonadzor radnih prostorija
Članak 30.
(1) Obrada osobnih podataka zaposlenika putem sustava videonadzora može se provoditi samo ako su uz uvjete utvrđene ovim Zakonom ispunjeni i uvjeti utvrđeni propisima kojima se regulira zaštita na radu i ako su zaposlenici bili na primjeren način unaprijed obaviješteni o takvoj mjeri te ako je poslodavac informirao zaposlenike prije donošenja odluke o postavljanju sustava videonadzora.
(2) Videonadzor radnih prostorija ne smije obuhvaćati prostorije za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje.

Videonadzor stambenih zgrada
Članak 31.
(1) Za uspostavu videonadzora u stambenim odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna je suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova.
(2) Videonadzorom može se obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada te zajedničke prostorije u stambenim zgradama.
(3) Zabranjeno je korištenje videonadzora za praćenje radne učinkovitosti domara, spremačica i drugih osoba koje rade u stambenoj zgradi.

Videonadzor javnih površina
Članak 32.
(1) Praćenje javnih površina putem videonadzora dozvoljeno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.
(2) Odredbe ovoga članka ne isključuju primjenu članka 35. Opće uredbe o zaštiti podataka na sustavno praćenje javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
Obrada osobnih podataka u statističke svrhe
Članak 33.
(1) U okviru obrade osobnih podataka u svrhu proizvodnje službene statistike u skladu s posebnim propisima iz područja službene statistike, tijela koja proizvode službenu statistiku nisu dužna osigurati ispitanicima pravo pristupa osobnim podacima, pravo na ispravak osobnih podataka, pravo na ograničenje obrade osobnih podataka niti pravo na prigovor na obradu osobnih podataka, i to radi osiguravanja uvjeta nužnih za ostvarivanje svrhe službene statistike u mjeri u kojoj je vjerojatno da bi se takvim pravima moglo onemogućiti ili ozbiljno ugroziti postizanje tih svrha te kada su takva odstupanja od prava prijeko potrebna za postizanje tih svrha.
(2) Tijela nadležna za proizvodnju službene statistike dužna su primjenjivati tehničke i organizacijske mjere zaštite podataka prikupljenih za potrebe službene statistike.
(3) Voditelji obrade osobnih podataka prilikom prijenosa osobnih podataka tijelima nadležnima za službenu statistiku nisu dužni obavještavati ispitanike o prijenosu osobnih podataka u statističke svrhe.
(4) Obrada osobnih podataka u statističke svrhe smatra se podudarnom svrsi za koju su podaci prikupljeni, pod uvjetom da se poduzmu odgovarajuće zaštitne mjere.
(5) Osobni podaci obrađeni u statističke svrhe ne smiju omogućiti identifikaciju osobe na koju se podaci odnose.

Agencija za zaštitu osobnih podataka– tema video nadzor u poslovnim prostorijama

Video zapis dobiven video nadzornom kamerom predstavlja osobni podatak u smislu članka 2. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, broj: 106/12 – Pročišćeni tekst).

Za prikupljanje i obradu osobnih podataka mora postojati zakonita svrha (članak 6. Zakona) i valjan pravni temelj (članak 7. Zakona).

Odredbom članka 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da se osobni podaci mogu prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja.

Pravni temelj, odnosno zakonska osnova za prikupljanje i obradu osobnih podataka regulirana je člankom 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, kojim je propisano da se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati uz privolu ispitanika samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu ili u slučajevima određenim zakonom, te u drugim taksativno navedenim slučajevima u predmetnom članku.

Odredbom članka 43. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 71/14, 118/14, 154/14), kao posebnog zakona, regulirano je da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanim istim Zakonom. Stavkom 2. istog članka propisano je kako je dopušteno korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.

Zabrana postavljanja video nadzora u sanitarnim čvorovima regulirana je odredbom članka 43. stavka 3. Zakona o zaštiti na radu na način da je zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.

S tim u vezi, poslodavac je pravilnikom o radu dužan urediti sva pitanja odnosna na prikupljanje, korištenje, čuvanje i zaštitu osobnih podataka svojih radnika, pa tako i osobnih podataka prikupljenih video nadzornom kamerom, kako bi radnici bili informirani o obradi njihovih podataka na navedeni način, prvenstveno o svrsi obrade osobnih podataka, o postojanju prava na pristup podacima i prava na ispravak podataka koji se na njega odnose, o primateljima ili kategorijama primatelja osobnih podataka te da li se radi o dobrovoljnom ili obveznom davanju podataka i o mogućim posljedicama uskrate davanja podataka (članak 9. Zakona o zaštiti osobnih podataka).

Nadalje, istim tim aktom, potrebno je odrediti i osobe ovlaštene za pristup podacima, mjere zaštite podataka u tehničkom, organizacijskom i kadrovskom smislu kako bi se osigurala njihova povjerljivost (odredbe članka 18. Zakona o zaštiti osobnih podataka) i vremensko razdoblje njihovog čuvanja.

Zakon o radu 2014.g.

Članak 43.

(1) Poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.

(2) Dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.

(3) Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.

(4) Ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća.

(5) Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka u skladu s provedbenim propisima donesenima na temelju općeg propisa o radu.

(6) Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video uređajima.

(7) Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane ovim člankom, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama.

(8) Odredbe ovoga članka o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu.

Agencija za zaštitu osobnih podataka– tema video nadzor u školama

Prema odredbama ZZOP-a razvidno je da i video snimka dobivena video nadzornom kamerom predstavlja osobni podatak fizičke osobe – ispitanika (članak 2. stavak 1. točka 1. ZZOP-a) u slučajevima kada ista sadrži snimljen njegov lik i/ili njegove biometrijske značajke (način hoda i dr.), to je slijedom činjenice da i video snimke mogu predstavljati osobni podatak potrebno naglasiti da se na sve takve video snimke koje su po svom sadržaju i osobni podaci fizičkih osoba – ispitanika, u potpunosti primjenjuju sve odredbe ZZOP-a (prikupljanje, obrada i daljnje korištenje) i drugih odnosnih propisa.

S tim u vezi uputno je ukazati i na obvezu informiranja ispitanika (prije prikupljanja bilo kojih osobnih podataka) propisanu člankom 9. ZZOP-a. Konkretno, u slučaju video nadzora u školi uputno je adekvatnim internim aktom regulirati uporabu istog (kojim će biti definirana svrha, opseg tj. zahvat podataka koji se prikupljaju, način i vrijeme čuvanja te uporaba snimljenih podataka kao i zaštita prava ispitanika) a s činjenicom kojeg postavljanja (stavljanja u funkciju) bi na odgovarajući način pravovremeno trebalo upoznati učenike (roditelje) i zaposlenike.

Nadalje, potrebno je ukazati da predmetni video nadzor (postavljen u svrhu sigurnosti) treba pokrivati samo zajedničke prostore škole (hodnike, ulazni prostor i sl.) kao i moguće dvorište škole (bez zahvaćanja u okolni javni prostor), dok nije prihvatljivo da video nadzorom budu pokrivene učionice, svlačionice i toaletni prostori. Također, kod uvođenja (postavljanja) video nadzora potrebno je uočljivo i nedvosmisleno označiti (slikom i tekstom) da je odnosni prostor pod video nadzorom, koja informacija mora biti pružena svim trećim osobama koje dolaze u školu, za ostvarivanje spoznaje da ih se snima i na taj način prikupljaju njihovi osobni podaci.

Također smo mišljenja da je uputno naznačiti na oznakama o video nadzoru i voditelja zbirke osobnih podataka (škola i ev. pružatelj usluge tehničke zaštite) koja zbirka će takvim video nadzorom i snimanjem podataka koji sadrže i osobne podatke nastati.

Valja napomenuti da bi se na osnovu tih činjenica (uvođenja (postavljanja) videonadzora i snimanja (prikupljanja) podataka koji sadrže i osobne podatke, te njihovog korištenja i pohranjivanja), sukladno zakonskim odredbama morale ispuniti i sve obveze voditelja zbirke osobnih podataka propisane Zakonom o zaštiti osobnih podataka (glede prikupljanja, obrade i korištenja osobnih podataka, tj. vrste, obima, svrhe, vremena čuvanja i zaštite osobnih podataka, kao i obveze uspostave i vođenja te dostave evidencije o zbirci osobnih podataka (članci 14. i 16. ZZOP-a) i poštivanja prava ispitanika.